Sad je vrijeme za članstvo u KROZP

Što donosi članstvo u KROZP?

Pravo na besplatne savjete u zaštiti svojih potrošačkih prava

Mogućnost razmjene pozitivnih i negativnih iskustva

Pravo sudjelovanja u kreiranju politike zaštite potrošača

Mogućnosti nominiranja u savjetodavna tijela za zaštitu potrošača lokalne/regionalne samouprave

Mogućnosti nominiranja u Povjerenstva za reklamacije potrošača u trgovačkom društvu koje pruža javnu uslugu

Pravo na besplatni newsletter „Potrošački vjesnik“

Pravo besplatno nazočiti svim edukacijama o zaštiti prava potrošača koje organizira KROZP ili ROZP

Pravo besplatno primati sve informativno-edukativne materijale koje izdaje ROZP

Pravo na besplatne informacije o svim promjenama i novostima u legislativi zaštite potrošača

Pravo pomaganja oštećenim potrošačima u ostvarivanju svojih potrošačkih prava

Od 01. siječnja 2017. godine savjetodavnu komponentu zaštite potrošača Razvojne organizacije zaštite potrošača u potpunosti je preuzeo Klub potrošača.
Kako bi potrošač mogao iskoristiti pravo na informaciju tj. savjetodavnu pomoć, obvezan je biti član kluba, te prilikom poziva priopćiti šifru/zaporku/ koju je primio elektroničkom poštom prilikom registracije tj. učlanjenja u Klub.

U urbanim sredinama hit je postavljanje tzv „termo fasade“ koja je najčešće oko 10 cm stiropora, te postavljanje plastične stolarije, a sve u cilju da se otavi „ušteda“ oko 20% kako to marketinški vješto plasiraju u javnost trgovci razdjelnicima. 

Iako ti isti trgovci prodaju i kalorimerte (instrumente za mjerenje potrošnje toplinske energije) nijednim oglasom nisu istaknuli da kalorimetar  „štedi“ 100% energije ako zatvorite ventile, jer nema potrošnje.

Sada je već i prosječnom potrošaču jasno (iako ima još uvijek naivnih) da se radi o organiziranom marketinškom „silovanju“ o jeftinijoj toplinskoj energiji.  Ne sporim da toplinska izolacija ima efekt smanjene potrošnje energije, ali postavljamo pitanje je li korisnost opravdava investiciju i je li se poštuju hrvatski pozitivni propisi?

Za rezanje cijevi radijatora potreban je Projekt, a za postavljanje fasade i plastične stolarije ne treba ničija suglasnost iako se često drastično narušava izgled zgrade, a i svaka zgrada ima projektanta koji ima autorsko pravo, a nitko ih ne pita smije li se zagraditi balkon, postaviti drugačija vrsta fasade, izmijeniti stolarija …. Itd. Svim tim radnjama mijenja se toplinska vrijednost zgrade, a posebice pojedinih stanova u toj zgradi, a često se dovodi u pitanje statika pojedinih dijelova zgrade.

Sve novije zgrade, pa čak i iz vremena betonizacije imaju izolacijski materijal u vanjskim zidovima, pa nije izolacija izmišljana „jučer“.  Postoji; šuplja cigla, izolacijski materijal u dvostrukom zidu,  „sendvič beton“ (stiropor u sredini betonskih ploča) itd., pa pada u vodu „ušteda“ od 30% ako se ugradi termo fasada, jer  je smanjenja potrošnja toplinske energije čak i preko 20%  ostvaren prije postavljanja „stiropor fasade“.  Ako uzmemo u obzir da se „stiropor fasada“ može postaviti za površinu oko 1/6 stana, potpuno je jasno da je jedina koristi „stiropor fasada“ da se aktivirala građevinska operativa.

Starije zgrade imaju zidove i do 120 cm debljine. U tim zgradama je skoro pa stalna temperatura i zimi i ljeti, te termo fasada nema baš nikakav učinak.

Hermetičko zatvaranje prostora (plastična stolarija) je najefikasnije ulaganje u poremećaj zdravlja ljudi.  Hermetičkim zatvaranjem stana zrak postaje istrošen, vlažan i pun zadaha, a zidovi puni gljivica. Da bi to spriječili ili ublažili ljudi koriste razna kemijska sredstva sa kojima još više truju zrak, koji htjeli ne htjeli udišemo.  Takvo okružje je idealno za razvoj gljivica i bakterija i raznim nametnika koji prenose zarazne bolesti. Naravno ljudi kad osjete zdravstvene probleme posebno respiratornog sustava odlaze liječniku i šopaju se antibioticima stvarajući time rezistentnost na te lijekove i omogućavaju razvoj novih bolesti.  Zrak u sobi se kvari, ako se soba ne provjetrava. Ma kakva bila napolju zima – sobe se moraju svaka 2 – 3 sata provjetravati bar 10 minuta. Što je u prostoriji više ljudi, treba je češće provjetravati, a neophodno je da čak i noću bude otvoren mali prozorčić (odškrinut), jer se kroz noć zrak u zatvorenoj prostoriji  jako pokvari. Neki kažu da je tako povećana mogućnost prehlade, no prehlada se može lako spriječiti adekvatnom odjećom i mjestom spavanja, a bolesti od pokvarenog zraka teško se mogu liječiti, a najčešće postaju kronične.  

Postavlja se pitanje je li ulaganje u temo fasadu, razdjelnike i plastičnu stolariju opravdava troškove za zdravstveno zbrinjavanje? Ima li cijenu ljudsko zdravlje, a u krajnosti i (kvalitetan) život?

Ž.T.

Izazov 2018

Prijavnica

Kako bi vidjeli sve sadržaje potrebno je da se prijavite

Prijaviti se mogu ISKLJUČIVO članovi KROZP koji su ispunlli pristupnicu i platiti članarinu za tekuću godinu.

Hrvatsko toplinarstvo

Svjedoci smo teškoća kroz koje prolazi Hrvtaska na putu ka uređenoj demokraciji i tržišnom gospodarstvu. Najveću cijenu te tranzicije plaćaju potrošači srednjeg i nižeg sloja, kojima trgovci i institucije nameđu nesnošljive namete, poreze i usluge. Nijedan politička struktura do sada nije brinula o potrošačima, pače u svojim Programima i priliko vođenja predizbornih kampanji riječ „potrošač“ je tabu, zabranje riječ, sramotna riječ, nijedan hrvatski potičar je do sada nije javno izgovorio.  

Opširnije...

We use cookies to improve our website and your experience when using it. Cookies used for the essential operation of this site have already been set. To find out more about the cookies we use and how to delete them, see our privacy policy.

  I accept cookies from this site.
EU Cookie Directive Module Information